imaju čast pozvati Vas na promociju knjige

Zita Horváth, Éva Gyulai, Éva Turbuly

GOSPODARSTVO I DRUŠTVO MEĐIMURSKOG VLASTELINSTVA U 17.-18. STOLJEĆU- IZABRANI POVIJESNI IZVORI

koja će se održati u utorak 8. veljače 2011. u 18 sati u Scheierovoj dvorani u Čakovcu.

Dobrodošli!

U knjizi se mogu saznati podaci  o vremenu Zrinskih, npr. kako su Petar i Nikola Zrinski podijelili vlastelinstvo i čakovečku utvrdu, kako je izgledao inventar konfisciranih pokretnina i dobara Petra Zrinskog, možemo proučiti popise međimurskih selišta i posjeda iz raznih godišta,  izvješća o ubranim porezima, popis općina međimurskog kotara u vrijeme uređivanja vlastelinstva, kao i brojne druge izvore. Osim toga, možemo pročitati i zasebna poglavlja o stručnoj literaturi potrebnoj za proučavanje Međimurja, o povijesti vlastelinstva, geografskom i općem upravnom položaju, o društvenom ustroju i gospodarstvu itd. Sve je to popraćeno znanstvenim aparatom, uključujući indeks u knjizi od 500 stranica tiskanoj na tri jezika - njemačkom, mađarskom i hrvatskom.

I. Struktura Zbornika

Zbornik kao i međunarodni znanstveni skup “Pomurje 1914-1920.”, plod je suradnje pet institucija: Povijesnog društva Međimurske županije, arhiva mađarskih gradova Vas i Zala, Muzeja slovenskog grada Murske Sobote, te Instituta za manjine Lendava. U Zborniku je tiskano šesnaest radova autora iz Mađarske, Slovenije i Hrvatske. Svi tekstovi osim priloga Gordane Lipovšek tiskani su dvojezično, na materinjem i jednom od dva ostala jezika sudionika skupa. Svi tekstovi snabdjeveni su i sažecima na engleskom jeziku.

Nakon sadržaja (str.3-5), zahvale (6-7) i pet stranica uvoda (8-12), slijedi svih šesnaest radova isto toliko autora koji su sudjelovali na skupu (13-398.)
Autor prvog teksta, Dobrovnički vojnici na bojištima u prvom svjetskom ratu - sjećanje uz pomoć fotografija, je Attila Kovács. Pomoću fotografija i iscrpnih razgovora s mještanima u članku prikazuje glavna bojišta Prvog svjetskog rata. Podatak o udjelu poginulih Dobrovničana u Prvom svjetskom ratu (1,69%) odgovara udjelu poginulih austrougarskih vojnika. Naime, na trima velikim bojištima poginuo je 1,1 milijun vojnika, odnosno 1,90% svih stanovnika Austro-Ugarske.
Melega Miklos u studiji Podnošenje žrtve i solidarnost – okrug Murska Sobota kao ratna pozadina (1914-1918) traži odgovor na pitanje kako je stanovništvo okruga Murska Sobota iz nekadašnje županije Vas, a danas u sastavu slovenskog Prekmurja, preživjelo ratne godine, te kako su vijesti i ranjenici koji su dolazili s fronte, nadalje gospodarske teškoće i prisilne nestašice promijenili svakodnevicu civilne pozadine, odnosno živote onih koji su tu živjeli (rastrgane obitelji zbog odlaska muškaraca na frontu - posljedica toga su npr. akcije prikupljanja donacija i pomoći koje su se spontano razvijale kao znak društvene solidarnosti, a poticali su ih i organa vlasti, zatim tečajevi za medicinske sestre zbog potrebe za njegom ranjenika i bolesnih, koje u cijeloj državi pokreće Crveni križ). Dano je i stanje javnog zdravstva i demografska situacija, te organizacije rada i obrazovanja, te problemi u javnoj opskrbi (nedostatak robe uzrokovan smanjenjem proizvodnje). Između ostalog, obrađena je i uloga tiska u godinama rata u formiranju javnog mnijenja.
U radu Župa Štrigova od kraja19. stoljeća do početka dvadesetih godina 20. stoljeća, Jasna Požgan daje opis općih, društvenih, političkih i crkvenih okolnosti na području župe Štrigove potkraj 19. stoljeća do početka 20-ih godina 20. stoljeća. Crpeći podatke iz arhivskih izvora, primjerice župnih matica, osvrće se i na završetak Prvog svjetskog rata te raspad Austro-Ugarske, odnosno razmatra koliko je stanovništvo na području župe Štrigove bilo uključeno u ta zbivanja.
Članak Jelke Pšajd, Kultura življenja seoskog stanovništva u Prekmurju od 1914. do 1920., bavi se čimbenicima koji su utjecali na razvoj, odnosno izgled seoskog života u Prekmurju  na početku 20. stoljeća: obilježja samoga krajolika; dostupnost i uporabnost prirodnih resursa; požarno i stambeno zakonodavstvo; organizacija objekata uvjetovana većom racionalizacijom poljodjelstva te uvođenjem mehanizacije; spretnost pojedinih majstora (obrtnika) povezanih s gradnjom objekata (tesari, zidari, stolari, kovači, graveri…); gospodarska kriza ili pak materijalne mogućnosti vlasnika imanja, odnosno graditelja; oslanjanje na tradiciju. Navedeni čimbenici nisu utjecali na uvođenje novina, kao ni na korjenitu promjenu oduvijek skromnog ruralnog života u Prekmurju između 1914. i 1920. godine.
Život u Međimurju 1914. -20. zapisan u župnim kronikama, naslov je rada Ivane Puzak. Članak se temelji na zapisima župnika ili upravitelja župa Belica, Čakovec, Dekanovec, Donja Dubrava, Donji Vidovec, Gornji Mihaljevec, Macinec, Prelog i Podturen., nastalima u razdoblju 1914-1920. Zabilježeni su vjerski i politički događaji, ratna zbivanja, međimurska “revolucija“ u studenom 1918., oslobađanje Međimurja od Mađara na Badnjak 1918., gospodarske prilike i društvene posebnosti koje su značajne za pojedinu župu u promatranom razdoblju. Pisane hrvatskim jezikom kronike, kao povijesni izvor, govore u prilog očuvanju hrvatskog identiteta za vrijeme mađarske okupacije.
Ostavština grofa Béle Telekija, tema je koju obrađuje Csaba Káli u radu Spisi nekadašnjeg velikog župana Béle Telekija iz 1. svjetskog rata pohranjeni u Arhivu županije Zala. U toj pisanoj građi mogu se pronaći gotovo svi izvori o njegovom životnom putu do napuštanja zemlje 1945. Pisanim i slikovnim izvorima osobitu vrijednost daje to što pomoću njih nije oživljena samo povijest Telekijeve osobe i njegove uže obitelji, već je dat i doprinos društvenoj povijesti elita između 2 svjetska rata. Među ovim raznovrsnim rukopisima pronađeni su i dokumenti iz 1. svjetskog rata, koji su predmet navedenog članka. Autor ističe, da su pisma i dopisnice primljene preko vojničke pošte, albumi koji se sastoje od slika s različitih fronti, dnevnik koji je vodio, očuvani vojni zemljovidi, fantastični izvori koji ilustriraju rat, posebice s gledišta pojedinca. To gledište dodatno na svojstven način nijansira činjenica da je riječ o mladiću koji pripada suvremenoj mađarskoj društvenoj eliti.
Sedmi rad u zborniku, Procjena  broja poginulih vojnika u županijama Vas i Zala tijekom Prvog svjetskog rata, napisao je Branimir Bunjac. Kao osnovu svog rada uzima vlastitu (neobranjenu) doktorsku disertaciju za potrebe koje je izradio pojedinačne popise žrtava u 37 naselja u Međimurju. Nastoji razraditi žrtve dviju županija i prema područjima novonastalih država, te prema nacionalnosti i vjerskoj pripadnosti. Upozorava na problematiku utvrđivanja broja stradalih, kao i definiciju samog pojma žrtve. Osnovni je zaključak da precizni broj žrtava u Prvom svjetskom ratu još uvijek nije utvrđen, čak niti na nivou država, a posebno ne na lokalnoj razini.

Tiskom i vijestima početkom Prvog svjetskog rata u pozadinskoj županiji Vas bavi se Imre Söptei u radu Vijesti i glasine – Izvješća i priopćenja. Komunikacije između 1914. i 1918. bile su centralno vođene i kontrolirane, pa tako i one putem novina koje su izlazile na području županije Vas. Ratne vijesti prenošene su novinama putem telegrama, u kojima su one bile cenzurirane, dakle sloboda tiska bila je ograničena. U studiji je prikazano, pregledom pojedinih tadašnjih županijskih listova, u kojoj mjeri stanovnici županije tijekom Prvog svjetskog rata nisu imali nikakve šanse doći do stvarnih saznanja o događajima, što su im prešućivali u ime državnih ili vojnih interesa, te o čemu su sve širili glasine - namjerno ili slučajno, eventualno iz diletantskih razloga.
Tekst naslovljen Vojnici iz Prekmurja u prvom svjetskom ratu i njihova spomen-obilježja, potpisuje Franc Kuzmič. Autor konstatira da gotovo ništa još nije istraženo glede sudioništva Prekmurja u Prvom svjetskom ratu. Prekmurski su vojnici većinom bili raspoređeni na istočnoj fronti, i to u 83. pješačkoj pukovniji, odakle ih je mnogo završilo u ruskom zarobljeništvu. Prema dosad prikupljenim podacima u ratu je poginulo 660 vojnika iz Prekmurja. Služili su u različitim rodovima austrougarske vojske. Popis vjerojatno nije potpun. U svemu tome iznenađuje činjenica da je u Prekmurju izrazito malo spomen-obilježja u sjećanje na Prvi svjetski rat. U Prekmurju ih ima tek 11. Pretežno je riječ o spomen-pločama na pročeljima crkvi i kapelica. Tih je sedam, dok su samostalni spomenici samo u Črensovcima te u Dobrovniku gdje se nalazi najmlađi, iz 2002. godine. Na groblju u Murskoj Soboti poredano je i oblikovano devet pojedinačnih grobova vojnika iz raznih krajeva.
Josip Črep se u tekstu Svakodnevni život Međimuraca 1914. - 1920., napisanom u obliku eseja, bavi različitim temama vezanima uz navedeno područje i razdoblje. Analizira život stanovništva prema geografskim značajkama i prometnoj povezanosti, nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti i osobito pitanju jezika. Opisuje stupanj razvijenosti gospodarstva i bavi se socijalnim raslojavanjem stanovništva. Ističe težak život većine obitelji u vrijeme Prvoga svjetskoga rata, izložene mobilizacijama i rekvizicijama, koje su često samovoljno provodili općinski činovnici u ime države. Osim sve veće neimaštine i bolesti su često desetkovale Međimurce. Tradicionalna obitelj pretrpjela je značajne promjene, a sve veću ulogu dobivale su žene. Osobitu pažnju posvećuje prevratu 1918. i uspostavi nove južnoslavenske države.
Razloge promjene političkog djelovanja potpukovnika Dragutina Perka pokušala je rasvijetliti Borka Bunjac u prilogu Pismo Dragutina Perka ministru obrane Kraljevine SHS od 9. ožujka 1927. Perko je 1918. i 1919. vodio akcije oslobođenja Međimurja i Prekmurja, ali je od austro-ugarskog časnika postao čovjek od povjerenja kralja Aleksandra, da bi se 1941. u potpunosti odrekao beogradskog režima i počeo surađivati s njemačkim okupatorskim vlastima, zbog čega je 1945. strijeljan u Varaždinu. Kako bi objasnila veliki zaokret u njegovom djelovanju, autorica koristi više izvora, pri čemu središnje mjesto zauzima Perkovo pismo ministru obrane Kraljevine SHS 9. ožujka 1927. U njemu detaljno iznosi kronologiju događaja koji su ga duboko ogorčili i natjerali da se obrati ministru izravno za pomoć.
U radu Čežnja iza rovova. Pisma vojnika Zsigmonda Janka s bojišta, Gordana Šövegeš Lipovšek na osnovi pisama, pronađenih 1999. u staroj trošnoj kući u Motvarjevcima, koja je tijekom Prvog svjetskog rata razmjenjivao bračni par Jankó (Zsigmond Jankó poslao je svojoj supruzi Matildi 249 pisama, a ona njemu 155) daje cjeloviti uvid u Zsigmondov život, ali i živote ostalih vojnika na bojištu tijekom Prvog svjetskog rata. Zahvaljujući njima saznajemo mnogo o Zsigmondovoj svakodnevici na prvoj liniji bojišnice, kao i njegove želje i zabrinutost, prvenstveno za svoju ženu Matildu koja mu je jako nedostajala. Brinuo se i za zdravlje svojih roditelja a zanimalo ga je i što se događa s njegovom rodbinom i sumještanima, koji su također bili na ratištu.
Protivljenje županije Zala odcjepljenju međimurskih i pomurskih naselja, 1919-1921., tema je slijedećeg rada, u kojem Ibolya Foki daje prikaz stanja u županiji Zala, nakon što je Mirovnim sporazumom u Trianonu polovicom 1920. Mađarska, kao poražena zemlja, izgubila dvije trećine svog teritorija i stanovništva. Novonastaloj Kraljevini SHS pripojena su značajna naselja na jugu, odnosno jugozapadu županije (Međimurje i pretežni dio zaladskog Porabja). Prije i nakon potpisivanja mirovnog sporazuma županija Zala je nebrojeno puta pokušala poduzeti mjere kako bi zadržala ta područja. U više zamolbi, podnesaka i memoranduma obrazložila je opravdanost pripadanja spomenutih područja Mađarskoj, te unutar nje i županiji Zala. Županija Zala je te dokumente pokušala dostaviti predstavnicima savezničkih snaga koji su došli u Mađarsku, kao i preko vladinih organa najvišim donosiocima odluka u Parizu. Ta su se nastojanja, međutim, u danoj međunarodnoj situaciji pokazala uzaludnima.
Odnos govora pomurskih Hrvata prema međimurskim govorima, što je vrlo važno u neriješenoj raspravi oko pitanja jesu li pomurski Hrvati starosjedioci ili doseljenici iz Međimurja, obrađen je u prilogu Đure Blažeke, Koncepcija rječnika pomurskih Hrvata. Iako i govori pomurskih Hrvata formalno spadaju u međimurski dijalekt (donji poddijalekt) i najsličniji su govorima Donje Dubrave, Kotoribe i Donjega Vidovca, određene ga osobine čine ipak posebnom skupinom.
U radu Györgyja Feiszta, Revolucionarni pokret u Prekmurju od 1918. do 1919. godine, izneseni su pokušaji stvaranja raznih teritorijalnih tvorevina u Prekmurju, nakon što je 3. siječnja 1919. mađarska vojska zauzela Mursku Sobotu i hrvatske čete otjerala preko Mure. Još krajem studenog 1918. propalo je odcjepljenje „županije Prekmurje“ kojoj bi pripadalo Prekmurje i Međimurje, a početkom 1919. slijedio je pokušaj osnivanja „kotara Prekmurje“, da bi nakon proglašenja Sovjetske Republike bio konstituiran kotarski direktorij u Murskoj Soboti  pod imenom „Prekmurski direktorij“ i proglašen nadležnim organom vlasti za cijelo Prekmurje. Krajem svibnja 1919. proglašena je i neovisna Murska Republika, ali je ona postojala svega šest dana i bila odraz nezadovoljstva mađarskog društva komunizmom.
Posljednji tekst u Zborniku je Vatrogastvo Međimurja i Prekmurja za Austro-ugarske Monarhije, Antuna Novaka. Tamošnje vatrogastvo u navedenom razdoblju temelji se na europskoj tradiciji organiziranja sustava obrane od požara. Osnivanje prvih dobrovoljnih vatrogasnih društava u tom području spada u sam vrh prvih društava u tadašnjoj Monarhiji, odnosno današnjoj Hrvatskoj i Sloveniji. Izuzetak je dio Prekmurja, tzv. Goričko, koje je spadalo pod Županiju Vaš, gdje je prvo društvo osnovano u Murskoj Soboti 1882. godine. Ustrojstvo vatrogasne službe Ugarske nije bila sklono osnovanim društvima, što se osjetilo u upravnoj i operativno-formacijskoj organizaciji, zapovijedanju, stručnom osposobljavanju, promidžbi i zastupljenosti u višim tijelima i organima vatrogastva. Dakle, ovi rubni krajevi naseljenihi većinom manjinskim narodima u Ugarskom Kraljevstvu omalovažavani su i potiskivani na marginu. Stoga su pojedinci krenuli put Štajerske ili Hrvatske u potrazi za novim dostignućima i rješenjima boljitka za vlastito građanstvo.

II. Preporuka

 Kao što je iz izložene strukture Zbornika vidljivo, radovi objavljeni u njemu, obuhvaćaju razne aspekte života u Pomurju u razdoblju od 1914. do 1920.: opće, gospodarske, vjerske društvene, političke i vojne (ratne i poratne), a unutar njih život sela, tiskovine, lingvistiku i vatrogastvo. Ovako velik raspon obrađenih tema daje sveobuhvatnu sliku Pomurja u navedenom razdoblju. Stoga je ovaj zbornik vrijedan prilog proučavanju života ovog kraja dvadesetih godina prošlog stoljeća.
Autori, kao dobri poznavaoci materije, ali i relevantne literature, znalački su ju upotrijebili i na temelju znanstvenih spoznaja do kojih su došli na osnovu nje, ali isto tako radeći i na arhivskim dokumentima, stvorili vrijedna djela, koja su ponajprije namijenjena onima koji se bave poviješću manjih sredina, zatim istraživačima zavičajne povijesti, a mogu ih čitati i sve ostale grupacije zainteresirane javnosti.
Držim, da je objavljivanje ovakvog zbornika potpuno opravdano upravo stoga, jer nije namijenjen isključivo uskom, znanstvenom krugu konzumenata, već raznorodnim slojevima stanovništva čime se zadovoljava i društvena potreba za djelom ove vrste.
Na osnovi svega do sada rečenog, držim, da zbornik i njegovi tekstovi u potpunosti odgovaraju propisanim standardima. Stoga rukopis preporučam za objavljivanje. 
 
           
doc. dr. sc. Ivan Jurišić
Janka Rakuše 4/III
10000 Zagreb

Matični broj znanstvenog registra 129551

Zagreb, 30. studenog 2010.

Devedeset i dvije godine nakon završetka prvog svjetskog rata po prvi put povjesničari iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske, progovorit će o događajima koji su kao posljedicu imali prisjedinjenje Međimurja i Prekmurja sa matičnim zemljama. Naime, povodom Spomendana Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države Povijesno društvo Međimurske županije organizira dvodnevni Međunarodni znanstveni skup pod nazivom “Pomurje 1914.-1920.”

Kako je istaknuto na konferenciji za novinare održanoj u četvrtak u čakovečkom hotelu “Park”. Šesnaest povjesničara iz tri zemlje predstavit će svoja najnovija istraživanja, a njihova sinteza izaći će na trojezičnom zborniku, koji će biti predstavljen na skupu. Kako je na konferenciji za novinare najavio predsjednik Povijesnog društva Međimurske županije Branimir Bunjac po prvi put čut ćemo podatak koliko je Međimuraca stradalo u 1. svjetskom ratu.

Simpozij je dio obilježavanja ove obljetnice koja je na prijedlog današnjeg saborskog zastupnika Dragutina Lesara postala Spomendanom Hrvatskog Sabora. Obilježavanje počinje u petak 07. siječnja 2010. godine u 09:00 sati svečanošću u Scheierovoj zgradi u Čakovcu, a nastavlja se znanstvenim skupom koji traje dva dana. Bit će izvedena i predstava “Pismo iz Galicije” novinarke Kristine Štebih koja je ove godine proglašena najboljom amaterskom kazališnom predstavom u Hrvatskoj. U petak u 16 sati u prizemlju Scheierove zgrade otvorit će se izložba razglednica iz zbirke Štefana Vide “Pozdrav iz Međimurja”, kao i izložba poštanskih maraka izdanih u Prekmurju i Međimurju 1918. i 1919. godine.

Izaslanstvo Međimurske županije u nedjelju 09. siječnja 2011. godine, položit će vijence na grob dr. Ivana Novaka na čakovečkom groblju, te pod spomen ploču na kući dr. Novaka u Macincu.

Satnica skupa
Petak, 7. siječanj 2011., 9 sati, Scheierova zgrada, Čakovec
8, 45 Okupljanje sudionika i gostiju

9, 00 Pozdravne riječi pokrovitelja i organizatora skupa

9, 50
Ivana Puzak, Život u Međimurju 1914. – 1920. zapisan u župnim kronikama
Ivana Puzak, A plébániai krónikákban lejegyzett élet a Muraközben 1914-1920.

10, 15
Melega Miklós, Áldozatvállalás és szolidaritás – A Muraszombati járás mint háborús hátország (1914–1918)
Melega Miklós, Podnošenje žrtve i solidarnost – Okrug murska sobota kao ratna pozadina (1914–1918)

10, 30 Domjenak

11, 00
Attila Kovács, Dobrovniški vojaki na bojiščih v prvi svetovni vojni – spominjanje s pomočjo fotografij
Attila Kovács, Dobronaki katonák az első világháborús harctereken – fényképes visszaemlékezés

11, 15
Káli Csaba, Teleki Béla egykori főispán első világháborús iratai a Zala Megyei Levéltárban
Káli Csaba, Spisi nekadašnjeg velikog župana Béle Telekija iz 1. svjetskog rata pohranjeni u Arhivu županije Zala

11, 30
Branimir Bunjac, Procjena broja poginulih vojnika u županijama Vas i Zala tijekom Prvog svjetskog rata
Branimir Bunjac, Az első világháborúban Vas és Zala megyében elesett katonák számának becslése

11, 45
Jelka Pšajd, BIVALNA KULTURA KMEČKEGA PREBIVALSTVA V PREKMURJU MED LETI 1914 IN 1920
Jelka Pšajd, A MURAVIDÉKI PARASZTI LAKOSSÁG LAKÁSKULTÚRÁJA 1914 és 1920 KÖZÖTT

12,00 Rasprava, pauza

12, 30
Jasna Požgan, ŽUPA ŠTRIGOVA OD KRAJA 19. STOLJEĆA DO POČETKA DVADESETIH GODINA 20. STOLJEĆA
Jasna Požgan, STRIDÓVÁR PLÉBÁNIA A 19. SZÁZAD VÉGÉTŐL A 20. SZÁZAD 20.-AS ÉVEINEK KEZDETÉIG

12, 45
Söptei Imre, Hírek és Rémhírek Jelentések – Közlemények –Sajtó és hírközlés a hátországi Vas vármegyében az első világháború kezdetén
Imre Söptei, Vijesti i glasine- Izvješća i obavijesti-Tisak i vijesti početkom Prvog svjetskog rata u provincijskoj županiji Vas

13, 00
Josip Črep, Svakodnevni život Međimuraca 1914-1920.
Josip Črep, MINDENNAPI ÉLET A MURAKÖZBEN 1914. - 1920.

13, 20 Rasprava, Završetak izlaganja prvog dana

17,00 otvaranje izložbi:

Razglednice iz zbirke Štefana Vide „Pozdrav iz Međimurja“

Poštanske marke izdane u Međimurju i Prekmurju 1918/1919.

Subota, 8. siječnja 2011., 9 sati, Scheierova zgrada, Čakovec
9, 00 Uvodna riječ organizatora skupa

9, 15
Franc Kuzmič, Vojaki iz Prekmurja v prvi svetovni vojni in njihova spominska obilježja,
Franc Kuzmič, MURAVIDÉKI KATONÁK AZ ELSŐ VILÁGHÁBORÚBAN ÉS EMLÉKHELYEIK

9,30
Borka Bunjac, Pismo Dragutina Perka ministru obrane Kraljevine SHS od 9. ožujka 1927.,
Borka Bunjac, Perko Dragutin 1927. március 9-én kelt levele az SHS Királyság védelmi miniszterének

9,45
Đuro Blažeka, Koncepcija rječnika pomurskih Hrvata
Đuro Blažeka, A Mura menti Horvát tájszótár koncepciója

10, 00
Foki Ibolya, Zala megye tiltakozása Muraköz és Mura menti települések elszakítása ellen, 1919-1921
Foki Ibolya, Protest županije Zala protiv odcjepljenja međimurskih i pomurskih naselja 1919-1921.

10,15 rasprava, pauza

10,45
Gordana Šövegeš Lipovšek, Hrepenenje izza okopov, Pisma s fronte vojaka Zsigmonda Janka
Gordana Šövegeš Lipovšek, Čežnja iza rovova, Pisma vojnika Zsigmonda Janka s bojišta

11,00
Feiszt György, Forradalmi mozgalom a Muravidéken 1918-1919.
György Feiszt, Revolucionarni pokret u Prekmurju od 1918. do 1919. godine

11, 15
Antun Novak, VATROGASTVO MEĐIMURJA I PREKMURJA ZA AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE
Antun Novak, A MURAKÖZ ÉS MURAVIDÉK TŰZOLTÓSÁGA AZ OSZTRÁK-MAGYAR MONARCHIA IDEJÉN

11, 30
Rasprava

11,45
Predstavljanje Zbornika radova

12, 00
Zatvaranje skupa

 Treći put zaredom za predsjednika Društva je jednoglasno izabran Branimir Bunjac. Bila je to potvrda uspješnog rada Predsjedništva posljednjih godina, u kojima između niza aktivnosti treba istaknuti  održavanje Znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem „Međimurje u Drugom svjetskom ratu“ i pripremu Međunarodnog znanstvenog skupa „Pomurje 1914-1920.“ koji će biti održan 7. i 8. siječnja 2011. u Čakovcu. Društvo je 2007. izradilo i Poučnu stazu „Međimurje u Drugom svjetskom ratu“, a 2010. pripremilo i promoviralo knjigu Josipa Črepa „Feštetići - posljednji feudalni gospodari Međimurja“. Osim toga, obavljen je cijeli niz arhivskih istraživanja o povijesti Međimurja u Austriji, Sloveniji, Mađarskoj, Srbiji i Izraelu, temeljem kojih su izrađeni detaljni katalozi građe. Od terenskog rada ističe su uspješan nastup na Danima Zrinskih u Zrinskom Topolovcu, gdje je Društvo osmislilo natpis na križu na mjestu nekadašnje utvrde Zrinsku. Uz to, kao važno otkriće, pronađena je i dosada neevidentirana i neobilježena masovna grobnica Roma u selu Draškovec, a također je dokazano da je cijelo romsko naselje Trnovec 1944. deportirano u logor Komárom gdje su mnogi stradali.

Zato su komunisti političkim pritiskom svih vrsta, a osobito strahom, utjecali na birače da glasaju za njihovu listu „Narodne fronte“. To je, ustvari, bio jedini način da oni i dobiju izbore. Posebna je pažnja u predizbornoj kampanju posvećena korištenju medija u propagandi komunističkih ideja, uz gušenje bilo kakvih informacija o političkim programima koje je u to vrijeme nastojala predstaviti oporba. Zato je ravno malom čudu da se usred Zagreba 20. listopada 1945. pojavljuju novine Hrvatske seljačke stranke „Narodni glas“ čiji pokretač je bila udovica Stjepana Radića Marija. Prvih 50 000 primjeraka tog tjednika razgrabljeno je takvom brzinom da su autori tiskali još 50 000 koji su također prodani ! Stoga vlasti, samo tri tjedan prije izbora, ni na koji način nisu željele dopustiti nastavak izlaženja „Narodnog glasa“. Već za prvi broj su nakon tri dana odredili zabranu raspačavanja, dok su drugi broj cenzurirali tako da su prisilili radnike tiskare da ga ne tiskaju uz navodno obrazloženje da su oni sami shvatili da je taj list reakcionaran i radi i protiv njihovih vlastitih interesa i države! Ne želeći dalje ulaziti u ovu problematiku budući se njom iscrpno bavio Zdenko Radelić , dodao bih još samo da je dugo nakon izbora posjedovanje samog prvog broja „Narodnog lista“ predstavljalo krivično djelo, zbog kojega su mnoge osobe čak bile i osuđene na zatvorske kazne! Iz tog razloga sam osjećao posebno zadovoljstvo kad mi je jedan broj „Narodnog glasa“, sačuvan u Međimurju, dospio u ruke, te ga odlučujem dati na uvid javnosti, kako bi čitatelji i sami procijenili ima li u tim novinama doista elemenata rada protiv države i naroda. Jedino molim za razumijevanje, jer sam fotografije novina napravio sam.

Branimir Bunjac, dipl. povjesničar

http://www.medjimurje.hr/clanak/2855/2010-01-12/aktivnosti-povijesnog

-drustva-medimurske-zupanije

i u broju 2860 od 16. veljače 2010. godine.

http://www.medjimurje.hr/clanak/2860/2010-02-16/povijest-madarskog-zandarskog

-terora-u-medimurju